Naš zavičaj

Brotnjo

 

                Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306/07. godine u trgovačkim odnosima s Dubrovnikom. Na ovom području do današnjih dana sačuvan je veći broj ilirskih gomila i gradina,( u Hamzićima, Gradnićima i Krehin Gradcu),rimskih hramova, ostataka antičke i rimske kulturne baštine (u Čerinu, Čitluku, Krehin Gradcu,Tepčićima, Biletići Polju... ), srednjovjekovnih, starohrvatskih crkvenih zgarišta, starih turskih kula, bezbroj vrlo različitih stećaka, tih "kamenih spavača", koji svjedoče o bogatom, burnom i umjetnički nadahnutom životu na ovom području.

                Brotnjo je zemljopisno smješteno u zapadnoj Hercegovini. Poznato je da su granice srednjovjekovne župe Brotnjo, odnosno Broćno, kako se tada župa nazivala, bile mnogo šire od današnjih granica. Prema najnovijim istraživanjima, ime Brotnjo potječe od biljke broć (Rubia Tinetorum), kojom se u srednjem vijeku u Brotnju bojilo sukno (platno). Ta biljka karakteristična za ovo podneblje Brotnja nalazi se u grbu općine Čitluk Općinsko središte, grad Čitluk, administrativno je sjedište općine i nalazi se na pogodnom zemljopisnom području, u središtu Brotnja, na raskrižju prometnica prema Mostaru, Ljubuškom, Čapljini, Međugorju i Širokom Brijegu.Južno od Mostara, dolinom rijeke Neretve, na petnaestome kilometru s desne strane kanjona rijeke Neretve uzdiže se visoravan Brotnjo. Područje visoravni Brotnjo, uglavnom se poklapa s područjem općine Čitluk, koje na sjeveru doseže do uzvišenja planine Trtle, na jugu do Male i Velike Crnice, istočno je određena dijelom rijeke Neretve, a na zapadu i jugozapadu krajnja sela su Hamzići, Mostarsko Cerno i Miletina. Nadmorska visina Brotnja iznosi od 225 do 582 metara.

                Vinogradarstvo i vinarstvo u Brotnju imaju dugu povijest i danas područje Brotnja predstavlja svojevrsni raj što ga priroda može podariti.

                U vrijeme stare Jugoslavije, zbog teškog života težaka i nemogućnosti zaposlenja u zemlji, jedan dio stanovništva iz Brotnja iseljava u prekomorske zemlje: Sad, Kanadu, Južnu Ameriku i Australiju. U to doba nastala je poznata izreka: "Hercegovina sve naseli, sebe ne raseli"

Vinogradarstvo i vinarstvo u Brotnju imaju dugu povijest i danas područje Brotnja predstavlja svojevrsni raj što ga priroda može podariti.

 

 

 

Više saznajte na:http://citluk.ba/index.php

 

 

Međugorje

Ćerin

Etno selo

Skica plana naše škole i okolice

Spomen groblje  i  Sporski centar Hrvatskih vitezova u D.V.Ograđeniku